Reci prijatelju... :)
Delicious
Prijava
Ukoliko želite redovno dobivati obavijesti Plesnog centra Salsero, registrirajte se. -------------------------------------------
Zapamti me
Događanja
October 2017
M T W T F S S
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
November 2017
M T W T F S S
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
Broj posjetitelja
mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas32
mod_vvisit_counterJučer113
mod_vvisit_counterOvaj tjedan145
mod_vvisit_counterProšli tjedan1431
mod_vvisit_counterOvaj mjesec6213
mod_vvisit_counterProšli mjesec6273
mod_vvisit_counterUkupno689575

Online (20 minutes ago): 3
Vaš IP 54.224.43.96
,
Danas je: 24. 10. 2017.
Linkovi
Baner

Salsa je društveni ples koji se pleše u paru na glazbu bogatu perkusijama, a možemo ju podijeliti na 2 osnovna stila koja su potpuno različita i u tehničkom smislu dijametralno suprotna. To su portorikanski i kubanski stil (casino), a kako nam njihovo ime govori, vezani su uz nacije koje su ih promovirale. Među stilovim postoje značajne razlike u pokretima, načinu gibanja plesača i načinu izvođenja okreta. U samoj glazbi također postoje razlike. One nisu tako transparentne, no Iskusniji plesači ih lako prepoznaju te na plesnim zabavama svaku pojedinu pjesmu spajaju s pripadajućim plesnim stilom. Kubanski stil je zabavan, rustikalan i odlikuje se određenom slobodom pokreta u kojoj se prepoznaje fuzija mnogih plesova, afričko nasljeđe te patrijarhalna crta kubanskog društva, odnosno plesna dominacija muškarca. Pleše se u kružnoj formi koja se provlači kroz figure, a može se plesati i s više sudionika u velikom krugu pri čemu se izmjenjuju partneri (rueda de casino). Portorikanski stil je fluidan, tehnički dotjeraniji i u plesnom smislu zahtjevniji od kubanskog, a zbog mnogih vrtnji, kompleksnog stylinga i rafiniranih pokreta u prvom se planu ističe žena, dok muškarac vlastiti uspjeh i stil, gentlemanski, gradi na indirektan način - upravo dozvoljavajući isticanje svoje plesne partnerice. 

Povijest kubanskog stila salse

Krajem 19. stoljeća oslobođeni robovi, koji su s današnjeg Haitia i Dominikanske Republike stigli u istočnu pokrajinu Kube imenom Oriente Provence, uvelike su utjecali na domicilnu glazbu što je u konačnici rezultiralo fuzijom španjolskog plesa i afričkih ritmova te je nastao novi plesno - glazbeni stil nazvan SON. 

alt

 

Kubanski vojnici, koji su se 1917. godine u Havanu vraćali sa služenja u navedenoj pokrajini, sa sobom su doveli i novi ples koji je prihvaćen sa značajnim entuzijazmom te se ubrzo proširio po cijeloj zemlji. Son je ples koji se u svojoj glazbenoj formi sastoji od 4 takta te zbora koji pjevanjem odgovara solisti. S nastankom sona, pojavili su se i novi instrumenti koji otkrivaju duboko ukorijenjeni afrički ritam: bongos, maribula, quiada, timbales, criolos, botijuela, palmadas, guiros, maracas, tres (izvedenice gitare), te claves (par cilindričnih drvenih štapova metalnog zvuka ključnih za vođenje plesača i održavanje ritma). U Havani su 1930-tih godina trube dodane sonu, a botijuelu je zamijenio bas. Popularnosti sona uvelike je pridonio band Sexteto Habanero svojim brojnim koncertima, gostovanjima, osvojenim nagradama i sudjelovanju u filmovima. Muzički pokret u sonu bio je u tolikoj mjeri kreativan da je bio sposoban stvarati vlastite instrumente, interpretatore i koreografiju. U 1940-ima son je daljnje afro-kubaniziran upotrebom konga i bržeg tempa. Aranžman je postao bogatiji i podržavao je jači jazz utjecaj. Upravo je zreli, sofisticirani son iz 1950-tih postao kralježnicom onoga što će se kasnije nazvati kubanskom salsom.

alt

Portorikanski stil

Sjedinjene Američke Države krajem 19. st. pomogle su Puerto Ricu da se oslobodi španjolske vlasti te su preuzele kontrolu nad otokom. Puerto Rico je Jonsovim aktom 1917. godine postao službeni teritorij SAD-a. Takav akt omogućio je putovanje domicilnih Portorikanaca u njihovu sada matičnu zemlju..30-tih su godina prošlog stoljeća, zbog socijalnih i političkih pritisaka i ograničenja, mnogi ljudi emigrirali u SAD i Mexico i to ponajviše u gradove New York i Mexico City. Zbog veće ekonomske moći New Yorka, upravo će u španjolskom Harlemu (El Barrio), ti ljudi uskoro pripremiti recept salse.

Termin SALSA upućuje na raznolikost plesova od kojih je ona sastavljena i marketinški je naziv osmišljen za tu vrstu glazbe. Mnogi od tih plesova imali su, i zadržali, svoju individualnost (mambo, cha cha cha, bomba, plena, rock and roll, boogaloo), a mnogi su nestali smiksani u salsi. U New Yorku ovaj je ples dobio poseban štih smiješavši se s elementima američke urbane glazbe i prilagodivši se lokalnom tržištu. Salsa je kao i rock produkt turbulentnih 1960-ih, nastala u dekadi duhovnosti, mobilizacije i preispitivanja. Latinosi (kojih je u N.Y. bilo vrlo mnogo) bili su inspirirani crnačkim pokretom i pokretom za civilna prava te su u eri ekonomskog napretka dostigli kritičnu masu i postali zreli za kulturno i sociopolitičko buđenje unatoč prisutnoj diskriminaciji.

alt

Vizionari, Johnny Pacheco (vođa orkestra) i Jerry Masucci (filmski producent) osnovali su 1964. malu snimateljsku kompaniju zvanu FANIA koja je okupljala Karipske plesne bendove i distribuirala njihove ploče. U jesen 1973. organizirali su koncert za koji se kasnije pokazalo da je bio značajna odskočna daska u razvoju Latino glazbe. ˝Fania˝ je uvelike pridonijela njenom prihvaćanju jer je stvorila izvoznu robu koja je na svjetskoj sceni otvarala vrata latino ritmovima. 

Salsa je ´80 godina 20. stoljeća doživjela određen promjene u lirici i aranžmanu te je postala  romantičnija, što je iritiralo okorjele salserose, no s druge strane zainteresiralo novu publiku i privuklo više obožavatelja latino ritmova. Salsa se brzo širila među stanovništvom španjolskog govornog područja, tako da je pustila korijene ne samo u SAD-u, Puerto Ricu, Kubi, Dominikanskoj Republici već i u Venezueli i Kolumbiji (stil kolumbijska salsa). No nisu svi odmah prihvatili taj stil, ponajmanje bijelci i više društvene klase, ali do sredine 70-tih salsa je uspjela ˝zaraziti˝ i srednji sloj pučanstva te su te zemlje postale velika muzička tržišta.

Salsa nije stilski homogena već je podložna utjecajima drugih glazbenih stilova i pravaca te utjecaju lokalnih glazbenika i običaja. Zato se zapravo i može reći da je salsa internacionalni žanr.